DANDON

Umjerenost i trudan život, udruženi s čistoćom zraka, utječu na to da u Morlačkoj, a posebno u planinskim bìlima, ima velik broj časnih staraca. Unatoč tome, nisam tražio nekog Dandona.

                                  Alberto Fortis, 1774.

Alexander Cornelius memorat Dandonem Illyricum D. annos vixisse.

                  Giaus Plinius Secundus, I. saeculum

Aleksandar Kornelije spominje da je Ilir Dandon živio petsto godina.

                  Plinije Stariji, 1. stoljeće

Alexander vero in eo volumine, quod de Illyrico tractu composuit, adfirmat Dandonem quendam ad quingentesimum usque annum nulla ex parte senescentem processisse.

                  Valerius Maximus, I. saeculum

Aleksandar u onome spisu, koji je sastavio o ilirskoj obali, potvrđuje da je neki Dandon doživio pet stotina godina ništa ne ostarivši.

                  Valerius Maximus, 1. stoljeće

                  29. travnja 2014.

      Alberto Fortis, rođen u Padovi 1741., umro u Bologni 1803., talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik. Između ostalog napisao je i knjigu Put po Dalmaciji (Viaggo in Dalmazia, Dell’abate Alberto Fortis, Venezia 1774.). U ovom je djelu tadašnjoj europskoj publici, uz ostalo, predstavio i život Morlaka te Hasanaginicu, danu u izvorniku i na talijanskom jeziku.

Plinije StarijiGaj Plinije sekund (latinski Giaus Plinius secundus Maior), rođen u Comu u Italiji 23. godine, umro nedaleko Vezuva 79., antički pisac i znanstvenik. Napisao je monumentalno djelo NATURALIS HISTORIA, jednu vrstu enciklopedije u kojoj je sakupio većinu znanja svoga doba. Ovo se sastoji od 37 knjiga, u kojima je koristio (citirao) 473 pisca, dakle prvi u povijesti navodi izvore.

      U Trećoj knjigi, gdje se radi o geografiji, između ostalog opisuje dvije iliričke provincije; Dalmaciju i Panoniju. Tu se daju naslutiti dva glavna izvora podataka: ilustrativni (karta) i službeni (provincijske statistike i drugi službeni dokumenti). Ovdje Plinije spominje 37 „domaćih“ (rimskih) i 4 „strana“ (grčka) pisca.

Podatke o dugovječnosti kod ljudi (NH 7. 155) Plinije je preuzeo od Kornelija Aleksandra Polihistora, što možemo ustvrditi na temelju svjedočanstva Plinijeva suvremenika Valerija Maksima.

Kornelije Aleksandar Polihistor, bio je grčki znanstvenik i gramatičar, rođen u Miletu u 1. stoljeću prije Krista, umro kraj Rima 35. godine. Bio je rimski zarobljenik i Sulin oslobođenik. Izradio je veliki opus povijesne, geografske, filozofske i paradoksografske tematike. U djelu O ILIRIJI, nalazi se originalana informacija o Dandonu.

      Valerius Maximus, bio je latinski pisac i autor zbirke povijesnih anegdota. Stvarao je za vrijeme vladavine cara Tiberija, od  14. do 37. godine.

                  30. studenog 2016.