SJAJ  LJEPOTE

„Rod bo koj si mrtve štuje,

na prošlosti budućnost si snuje.“

Petar  Preradović

I naši preci kao djeca trčali su ninskim krajem, udisali miris maestrala,borova i modrog mora. Njihova je bila zlatna Pliša, izvor vode Škrila, tamarisi, grimizno ljetno cvijeće…

I oni su uživali u pogledu na Velebit, najljepšu planinu Svijeta. O svitanju rađa se novi dan; purpur,rumen, žutilo, sjaj. Odsjev planine, te mistične daljine u zrcalnom moru ninske Vále. A opet, prilikom neverina, osjećaj čuđenja, strahopoštovanja, divljenja… Poput nadrealnih prizora lete oblaci svakojakih oblika i boja, a oko traži figure i pokrete. More se prelijeva čipkom u valovlju modrine posute crvenkastim iskrama. Velebit; to Velo biće, to Velo bìlo, to Velo bîlo, mijenja boje. Nekad za tren; nježni ultramarin, „pinky“ sjajni, sivo modri, a pred noć sve tamniji biva. Kad zapuše bura iz bijelo-sivih kumulusa što prilegnu na vrhove planine, to nam Div, probuđen i mrgodan, ispuhuje dušu Velebita, a ponekad pošalje i pahuljice snijega.

Naši djedovi štovali su krv, znoj i suze, voljeli su svoju muku; zemlju, klasje i trsje.

Zapadno od Nina nalazi se prostrano polje, na pješčano-vapnenačkim brežuljcima, u brojnim sivo-smeđim drágama. Negdje kamen do kamena, a drugdje ga ni za lijeka do dubine od nekoliko metara. Priroda se pobrinula okrečući kolo vremena, taj žrvanj što sije prah i pepeo.

Kada stanete na kotu Bilotinjak i okrenete se oko sebe, dobit ćete osjećaj da vidite jedan čitavi mali Svijet. Taj okret, puni krug, postaje horizontala, trajni pečat, slika svijesti. Pogled seže do cijelog zadarskog arhipelaga, do Oštarijskih vrata na Velebitu, do Orljakova brda u Bukovici.

Mnogi govore da Zadar ima prelijepi zalazak Sunca, no jednako je lijep i ovaj ninski. Tu, na maloj uzvisini, na oko četrdeset metara nadmorske visine, postoje ostaci njemačkog bunkera iz  Drugog svjetskog rata, takozvani Čulin bunker. Tu je moj stric Ive, netom pri završetku rata vodio Miroslava Krležu. Stric je bio tajnik Mjesnog narodnog odbora te je Krleža od njega zahtijevao da ga tu dovede. Stane pisac, pogleda uokolo i reče:  „Od  Sunca do Sunca!“ Pojasnio je poslije; od izlaska Sunca ponad Velebita do zalaska Sunca iza otoka Molata.

Mnogi uglednici šetali su ninskim stazama i putevima, pokraj starih zdanja. Upijali su ljepotu kamena, tražili korijene, bit…I zaljubili se u taj drevni grad, u njegov oker i plavi sjaj.

Ta energija iz korijena, snaga starog stabla što seže u visinu, ta siva zemlja, nebo i kamen; stvori  Ljubavni  plamen.

ISKON

Prošlost čeka da postane povijest,

a  povijest nastoji biti istinom.“

Mirko  Boyan  Štulić

„Tko sam i kamo idem?!“

     Mnogi traže odgovor na jedno od najvažnijih pitanja ljudske egzistencije, odnosno kulturno-povijesnog razvitka. Do kuda sežu naši korijeni, gdje je prošlost, a gdje budućnost, koja je granica sadašnjosti? (Za neke  postoji samo sadašnjost). Otkriti svoj identitet, odnosno pronaći sebe, spoznati se; to je čuđenje u Svijetu vrijedno traženja potvrde.

Čovjek je „prah i pepeo“ vodom smuljan, dušom, duhom ispunjen, ljubavlju satkan, sviješću prožet. U čovjeku je Bog! Štujući svoje pretke slavimo život, ljudsko nastojanje, kontinuitet. To je jedno sveukupno pamćenje, jedna bit.

Tražeći svoj korijen, čovjek je poput biljke što raste u vis, prema Suncu. Ali, ne zaboravimo, korijen ide u dubinu, u zemlju, prema centru. Upravo to je smisao. Govore neki: „I ono što sada rekoh, već je povijest.“

Štujmo naše pretke, od kolijevke Afrike, preko Azije, Europe, Amerike…Ovaj niz nije čitav jer ne znamo odakle počima, a završit će vjerojatno na Mjesecu pa i mnogo, mnogo dalje.

U svima poznatu riječ – kultura, koju smatram jednom od nekoliko najljepših riječi na Svijetu, utkana su „slova“ od prvih nama znanih civilizacija. Prohujale su sumerska, egipatska, grčka, rimska, srednjovjekovna…

Odakle svim svjetskim čudima snaga i moć? Otkuda znanje i volja? Biti će još čuda, al’ jedno daje nam nadu; ljudski genom: Tajnoviti, mali spis koji upravlja Svijetom. Sjetih se pramajke Eve, njene djece, i tople, vlažne Afrike…

Prošle su tisuće godina, a stremljenja ostaju ista: Zahvala i radost života, pogled prema zvijezdama, pogled u prošlost i moralni zakon u nama.

Sjetih se Altamire, Stonhenga, piramida, utvrda, kula…Sjetih se balvana, splavi, galija, jedrenjaka što plove k nama; u budućnost, u novo, u sutra…

 rujan  2004.

 

 

Fotografije: Filip Morović, Marin Štulić, Pro Foto, arhivi…

Portreti i grupe
Pejzaži i predmeti
Dokumenti i crteži
Rodoslovno stablo

 

Prezime Štulić

Prezime  Štulić  je staro  hrvatsko nadimačko prezime. Formiralo se u gradu Ninu, odnosno u bivšoj Ninskoj biskupiji i županiji, krajem srednjeg i početkom novog vijeka; prema korijenu „ štul“, riječi koja je zastupljena u širokoj regiji paleobalkanskog-indoeuropskog naroda, dakle neovisno o prilikama u drugim državama Europe.

Štula – prema starijim rječnicima znači: štaka, štap s rasokom, zanka, gralal, hodulja…Dakle, kada su se počela formirati prezimena u Hrvatskoj, a najstarija od njih su nastala u dalmatinskim gradovima – počevši od 12. stoljeća pa na dalje, jedan ugledan predak Štulića imao je nadimak Štula, jer je vjerojatno bio šepav,  i taj nadimak, iz generacije u generaciju, pretvarao se u prezime.

Riječ – Štula i prezime Štulić prema raznim povijesnim izvorima: stalp, stelo, shtyla, shtule, Stuhlis, Sthwlis, Stulie, Schiulla, Schiulich, Stulich, Štulić. Rodoslovno stablo Štulića u Ninu, koje obuhvaća petsto godina i dvadesetak koljena te stari dokumenti od kojih su neki čak iz 14. stoljeća, dokazuju da su Štulići pravi ninski „starinci“, a time i pravi starosjedioci ovog kraja.

Ostala prezimena s korijenom  štul  u Hrvatskoj:  Stulli, Stuhli, Stulle, Stule, Stulić, Stuhlić, Schiullaz, Schiulac, Šćula, Štul, Štula, Štulfa, Štulac, Štulčić, Štulina, Štuler…

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1948. godine, pripadnici ovih prezimena žive u mjestima:  Nin, Zadar, Poljica, Poličnik, Buković-Benkovac, Čvrljevo-Drniš, Podaca-Makarska, Kozica-Makarska, Dubrovnik, Sinj, Ploča-Gračac, Sapsko polje-Otočac, Obljaj mali-Glina, Rijeka, Motovun-Pazin, Kršitelj-Buzet, Belošići-Karlovac, Zagreb, Brezovac-Novska, Josipovac-Đakovo, Subocka-Pakrac, Kukunjevac, Gornjani, Osijek, Vinkovci… Sve skupa tada ih je bilo preko 600.

 

PREZIMENA   U   NINU

     Prema podacima iz knjige  NIN  I  ŠTULIĆI 

 1383.   dokument  Nina

Segotich, Marini, Ratich, Borse, Pribigne, Natalis, Bristivich, Manzar, Jacobi, Mathei, Lexizza, Stuhlis, Bucice, Milogosti, Prodani, Butcovich, Poruge, Metafaris, Jurislavi.

1389.

      Filipoviq, Marcoviq

1471.

De Anselmo, de Corneliis, de Paventio, Dominicis, Zoranich, Guhich, Suus.

1495.

     Chgnastacich, de Canovac

Kler

1475.

      Divnich

1579.  Valierova apostolska vizitacija

Cedolini, Matosevich, Utcovich, Toncovich, Perencich, Novacovich, Baracovich…

1603.  Priulieve apostolske vizitacije

Mandevio, Gliubisich, Baracovich…

Matice svete Stošije u Zadru

1593.

     …Utcovich, Stiich, Stipinovich, Jacometi, Colerich, Smolich, Junica, Tercikula, Casie…

1603.  Mandevio

1651.  Morovich

1667.  Grassi

Matica krštenih,  Župni ured svetog Anselma, Nin

1592.- 1617.

     Rusich, Cassich, Lollin, Bullich, Schiulich, Sipinovich, Utcovich, Scuglich, Glesanac, Bassich, Filipovich, Gherbich, Marcelich, Segotich, Mircovich, Gherbicich, Grubichich, Anlich…

1623.- 1643.   Matica krštenih

Despot, Zorich, Mestrovich, Vlasich, Mamich, Gliubich…

1623.- 1645.   Matica vjenčanih

Fabianich, Vuksich, Blasich, Busculich, Stiich, Telesmanich, Stanich, Morovich…

Matice župne crkve svete Stošije u Zadru

1581.   Schiulio

1651.  Stulich, Grgicich…

1653.  Dragoslavich, Cortelini…

1669.   Nadbiskupski arhiv Zadar, popis ninskih obitelji (nakon propasti grada)

Stulich, Gliubich, Colarich, Milosenicich, Conacich, Stogacha, Carlepton, Suarach, Ticonich, Bugliat, Zubonich, Coletich, Ginancenich, Suholasa, Cosina, Gopa, Dundovich, Craula, Copni…

1672.  Državni arhiv u Zadru, knjige Nina, broj 9

Žitelji Nina

Gliubich, Xepina, Bolognia, Mircovich, Versalich, Gancevich, Aliverich, Colerich, Basich, Vognusevich, Stulich, Conacich, Stogach, Svircich, Sharlei, Maranich, Bugliat, Milosevich, Zoricich, Brosnich, Fruchietta, Vundorich, Banoneil, Fabianovich, Maciica, Zubonich, Spagnolan, Coletich, Ivancevich, Vucovich, Morlaca, Beich, Stanich, Conacich, Lulin, Garolich, Lipottizza, Banovich, Sorich.

1760.  Stanje duša ( Stato di anime di Nona)

Harina, Gogich, Turcho.

Clanizze

Marcogachia, Gliubich, Mestrovich, Schiulich, Simunovich, Furlan, Lipottizza.

Porta di san Matio

Schiulich, Marinich.

Nona palasto pretorio

Bembo, Pacallini, Posedaria, Bevengo, Rosa, Lucvich, Ferleta, Vaciven, Tocvihia, Stogianovich, Seruhichi, Arbela, Delle Ponte, Lupis, Herstevich, Miculicich, Micultina, Caponich, Barincovich, Rossin, Bugliat.

Nella tore aperto il molo

Tredoni, Barzalich, Micich, Casterna, Marinelis, di Jube, Vuancevich, Midda, Inerhio, Babetich, Giacometonich, Vellitta, Miloscanovich.

Nel ospito della Beate Vergina d´ Rossario

De Sesustiani

Plemstvo

1656.  Plemićko vijeće Nina

Lauredano, Tonini, Cassio.  Novo plemstvo: Perugini, Vitanovich, Cavalla, Ponte.

1663.  De Strasoldo, Crnica, Foza, Budini.

1742.   Loredano, Muscovich, Barbaro, Mircovich, Crnica, Zorovich, Ruich, Diodato, Guerini, Giusti, Canova.

1752.   Dall´ Acqua, Zorzi, Dona, Saranzo, Querini, Pasinich, Cerovich…

1755.  Stratico, Candie, Medici, Bilinich, Lantana, Torre, Desiderati, Bonicelli, Dedde, Combat, Mosto.

1755.  Fenzi, Begna, Gliubavaz, Ludvig, Zulati, Galbiani, Muzio…

Ti  „ ninski“ plemići živjeli su u Zadru, Pagu, Rabu, Šibeniku… U Ninu se lako mogla kupiti plemićka titula.

Matica rođenih, Nin, Državni arhiv u Zadru

1755.-1787.

     Gliubicich, Sipinovich, Milovaz, Chuzmario, Oltran, Begogna, Scocich, Chiurco, Magas, Cvergevich…

Matica krštenih, Nin, DAZd

1797-1825.

     Chiurco, Scocich, Sirotcovich, Stulich, Oltran, Jugali, Sabat, Duchich, Maras, Sipinovich, Pijazza, Luchin, Bacchi, Borella, Gliubicich, Morovich, Pesut, Crunich, Magas, Axich, Marian, Oliverich, Anich…

Matica vjenčanih

1876.    Šalov,  1884.  Deanović,  Relja, Vučetić…

1797.    Savjet Nina

Smiglianich, Mircovich, Stratico, Galbiani, Lantana, Giustiniani.

1803.  Procjenitelji za polje – popolari

Lipottizza, Stulich, Chiurco, Cvunich.

1826.  Katastar  Nina

Mircovich, Peros, Gerbich, Justiniani, Simurina, Anich, Cusmario, Stullich, Pelia, Crunich, Magas, Burella, Surlich, Musio, Oltran, Sinreta, Ivanich, Sipina, Chiurco, Japuncich, Gorich, Bacchi, Gliubicich, Scocich, Duchich, Smocrovich, Nicoletich, Lipotizza, Glavan, Solop, Gferlevich, Maturgo, Mircovich, Gallerich, Jucich, Mujach, Albanas, Asich, Luchin, Vettori, Vigato, Schibola, Petrovich, Curta, Milovaz, Manfrini, Blasevich, Lisizza, Paulovich, Patarc, Pessa, Peros…

1869.   svećenik Belan

1870.    svećenik  Zanki

1871.     načelnik Vigato

1910.  općinska uprava

Vigato, Peroš, Grbić, Štulić, Čolak, Marušić, Jović.

1918.  političari

Vigato, Morović, Sirotković, Sipina, Padelin, Diklić, Štulić…

1924. doktor  Snjegovoj

1928.   dioba Rašnovca

Violis, Kuzmar, Sirotković, Pletikosa, Grbić, Pijaca, Magaš, Jurac, Štulić, Škibola,  Oltran, Relja, Glavan, Matković,  Šalov, Veršić, Jurkin, Ćurko…